Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

Stanovnici štede novac za crne dane

Štednja stanovnika Republike Srpske u bankama porasla je u 2011. godini, ali taj trend ne odslikava poboljšanje životnog standarda, jer najviše štedi radnička klasa koja se pribojava prognoza da nas čekaju još crnji dani, smatraju ekonomisti.

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, štednja stanovništva na kraju prošle godine iznosila je 1,2 milijarde maraka. To je za 194 miliona maraka ili 18 odsto više u odnosu na kraj prethodne godine.

Iako bankari povećanje štednih uloga opisuju kao rast povjerenja u banke, analitičari smatraju da je to posljedica straha stanovništva od bliske budućnosti.

- Imajući u vidu strukturu štednje, njen porast odražava strah stanovnika od razvoja situacije u budućnosti. Mnogi stanovnici štede zbog bojazni da će izgubiti posao i da će im taj novac biti jedini izvor za preživljavanje - istakao je ekonomista Vujo Vukmirica.

On ističe da za razliku od velikih štediša, koji svoj novac uglavnom čuvaju u renomiranim inostranim bankama, većina stanovništva nema velike štedne uloge i povjerila ih je domaćim bankarima.

- Oni pokušavaju da i skromnom štednjom koliko-toliko smanje strah od onoga što ih čeka ako se obistine prognoze eksperata da će 2012. i 2013. biti godine nove ekonomske krize. Ljudi zbog krize i straha da ih čeka još gora situacija izdvajaju novac i štede koliko mogu. Neki od njih se zbog štednje odriču mnogih stvari na koje su do sada trošili novac - rekao je Vukmirica.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović rekao je da u vrijeme ekonomske krize stanovništvo steže kaiš na svakodnevnim potrebama, ali i odgađa planirana ulaganja za bolja vremena.

- Mnogi ljudi zbog straha izbjegavaju kupovinu nekretnina ili automobila i radije se odlučuju da novac čuvaju u bankama. Čak se i stanovnici sa niskim primanjima odlučuju da odvajaju novac za štednju u banci, jer očekuju još crnje dane. U kriznim godinama štednja novca je najsigurnija investicija i mnogi se sigurno vode time, zbog čega možemo očekivati trend rasta štednje - rekao je Pavlović.

Sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović rekao je da se polovina stanovnika Srpske bori da sa niskim primanjima pokrije osnovne troškove života, a da pri tom odvaja novac i za štednju.

- Život je sve teži, jer nas svakodnevno opterećuju poskupljenja. Cijene goriva rastu, a to povlači za sobom talase poskupljenja. Privreda je na klimavim nogama i stanovništvo se plaši još težih dana. Nesigurnost u radno mjesto podstiče ljude da štede novac. Zbog toga stežu kaiš i odvajaju koliko mogu u banku da bi što spremnije dočekali novi udar krize - rekao je Petrović.

Izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić smatra

da povećana štednja ukazuje da stanovnici imaju sve više povjerenja u bankarski sektor.

- Na tržištu nema drugih alternativnih mogućnosti da se novac uloži i zaradi, zbog čega su banke postale najsigurnija mjesta da se koliko-toliko zaradi - rekao je Mišić.

Štednja stanovnika Srpske iz godine u godinu raste, a na kraju 2010. godine u bankama su čuvali 1,07 milijardi maraka, što je za 177,3 miliona KM više u odnosu na kraj 2009. godine.

Da rast štednje nije posljedica boljeg života pokazuje i trend povećanja procenta takozvanih rizičnih kredita čija je otplata neredovna. Prema podacima Centralne banke BiH, vrijednost rizičnih kredita na kraju septembra prošle godine iznosila je 1,83 milijarde maraka, što je za 580 miliona KM više u odnosu na isti period 2010. godine. Time je udio rizičnih kredita u prvih devet mjeseci prošle godine dostigao 12,6 odsto ukupnog kreditnog plasmana.

Depoziti

Prema važećim propisima, koje je donijela Agencija za osiguranje depozita, država garantuje za štedne uloge u bankama do 35.000 maraka. Iako je zbog ekonomske krize i povećanog rizika za poslovanje banaka taj limit trebalo da bude podignut na 50.000 maraka, to se nije dogodilo.

Većina članica EU garantuje za depozite stanovnika u bankama u visini od 100.000 evra.
Grčka

Za razliku od stanovništva RS, krizom uzdrmani Grci novac čuvaju u slamaricama i masovno povlače svoju štednju iz banaka. Zbog straha od bankrota države i povratka na nacionalnu valutu drahmu grčke štediše su od decembra 2009. do istog mjeseca prošle godine iz komercijalnih banaka povukle 63,3 milijarde evra ili nešto više od četvrtine ukupnih depozita. Taj trend je posebno povećan prošle godine kada je iz banaka povučeno 35 milijardi evra.